Što donosi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata?

Što donose izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koje je predložila Vlada, a koje su, i prije nego su stigle na raspravu u javnost i u Sabor, dočekane na nož u medijima?

Očekuje nas novi “bum” broja ratnih invalida. Više neće biti stručnih procjena, sve ovlasti dobiva ministar Medved“, jedan je od naslova koji oslikava stav medija. “Stiže još branitelja: Još lakše do statusa, stanova, mirovina…”

Česte izmjene zakona stvaraju dojam u javnosti da je braniteljska populacija privilegirana, a mediji podržavaju taj narativ, iako podaci pokazuju da to baš i nije tako – pogotovo što se tiče “opće” braniteljske populacije, dakle onih koji nemaju invalidnost povezanu s ratom. S druge strane, mnogo manje pažnje je privukao Zakon o civilnim žrtvama rata, koji daje pravo na odštetu i civilima iz tzv. “SAO Krajine”, a radi se o preko 2.000 osoba iz tog entiteta koje bi ostvarile pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od do 3.824 kune. Taj zakon je pak kritiziran od strane braniteljske populacije.

Zakonu o braniteljima se pak zamjera da se dodatno šire braniteljska prava, i da se otvara put mnogima da steknu status invalida i branitelja mimo bilo kakvog dokazivanja ili liječničke komisije, bar ako je suditi po medijskim napisima. “Za dobivanje statusa branitelja više se neće trebati pribavljati ratni put“, navodi se u jednom od spomenutih članaka. No onda se dodaje, “Potreba pribavljanja ratnog puta onemogućava provođenje postupka u zakonskom roku, a s obzirom na to da je većina podataka dostupna u Evidenciji hrvatskih branitelja, umjesto ratnog puta koristit će se podaci iz Evidencije hrvatskih branitelja“, stoji u jednom od članaka prijedloga novog Zakona o braniteljima.

Dakle, tu se ne radi o tome da se, kako se insinuira, nije potrebno dokazati nešto – već da nije potrebno od institucija države prikupljati podatke, poput onih o ratnom putu, pa potom na drugom šalteru drugoj državnoj instituciji prezentirati te podatke – odnosno, radi se o tome da je besmislica – što nije slučaj samo s braniteljima, nego i s obnovom nakon potresa – da građani moraju sami od državnih institucija prikupljati potvrde da bi ih predali na drugom šalteru, već da će država koristiti podatke koje već ima u svojoj evidenciji bez šetanja građana po šalterima bez potrebe. Zanimljivo je da je isti sustav, gdje građani moraju sami prikupljati podatke koje država već ima pa ih onda predati, žestoko kritiziran u medijima u slučaju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Naravno, postavlja se pitanje, ako je racionalno da država koristi podatke koje već ionako ima u slučaju Zakona o obnovi, i da se procjena vrši na jednom mjestu a ne od nekoliko neovisnih komisija, primjerice gradske i državne, zašto bi onda branitelji morali sami prikupljati podatke, i ići na dvije komisije koje se bave istim poslom?

A to je i suština priče zbog koje se išlo u promjenu zakona: U jednom od spomenutih tekstova, onom Indexovom, izrazito kritičnog spram novog zakona, navodi se:

“Jedna od ključnih izmjena je i da za ostvarivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida više neće trebati stručna procjena u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. U Ministarstvu smatraju da je stručna procjena je li netko invalid ili nije – odugovlačila postupak. … Uz to, vještačenje koje se sada obavlja u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom po novome bi radilo samo Ministarstvo branitelja. Tamo bi se formirala posebna povjerenstva koja imenuje ministar. Kao obrazloženje i za ovu izmjenu navodi se ubrzanje postupka.”

Naime, kako je navedeno u obrazloženju zakona, “Prema rezultatima sustavnog praćenja stanja rješavanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI, postupak traje gotovo dvije godine. Zbog dugotrajnosti postupka potrebno je izbaciti prethodnu stručnu procjenu iz postupka ostvarivanja statusa HRVI”.

Ovo može izazvati zabunu, i tako je i protumačeno: Ministar će osnovati povjerenstvo koje će bez kontrole i svojevoljno dijeliti invalidnost. No, prema dostupnom prijedlogu zakona, ne radi se o “povjerenstvu”, nego o stručnom povjerenstvu – o liječnicima i psihijatrima specijaliziranim upravo za ratne traume i invalidnost. Zapravo, ovim se zakonom stvari vraćaju tamo gdje su bile prije 2015., kad je uvedena prethodna stručna procjena, za koju se u praksi pokazalo da – ne funkcionira kako je zamišljeno.

Dakle, treba li se bojati da ćemo dobiti, kako mediji inače neskloni braniteljima, spekuliraju, desetke i stotine tisuća novih branitelja i invalida?

“Branitelja novih nema. Problem civilnih komisija koje su vršile prethodnu stručnu procjenu je taj da se jako dugo čekalo na pregled, godinama. U početku su to radili liječnici koji su bili na ratištima, poznavali situaciju, dakle iskusni doktori ratni kirurzi i psihijatri koji su znali otprilike gdje je kad koja postrojba bila i je li moguće da je netko stradao tamo ili nije i što se događalo, kao i prirodu ozljeda”, kaže nam sugovornik iz HVIDRA-e.

“Nisu sve prihvaćali, dosta je bilo negativnih, odbijenih ali je svatko stigao na vrijeme i nije se čekalo. Sad je situacija takva da pola doktora nema veze s ratom i ne razumije neke stvari.

Branitelji su se bunili zašto nema komisija i zašto se ne donose rješenja, od 2017. kad smo prešli na ovakav sustav pola je zahtjeva ostalo neobrađeno, a smeta im i što moraju skupljati toliko papira koji su ionako u sustavu. Za procjenu radne sposobnosti potrebno je bilo tražiti ratni put, da bi ga se dobilo trebalo je naći zapovjednika koji će ga kod javnog bilježnika potpisati i nositi ga u zapovjedništvo, tek onda bi oni tražili dnevnike događaja. Sistem je bio takav da je onaj tko nema čin u knjižici morao opet javiti da mu izdaju ukaz koji su mu već izdali davnih dana…”

Dakle, tumači nam on, zbog dva stupnja komisije, vojne i civilne, došlo je do toga da je veliki broj predmeta “zapeo” na mirovinskom, ljudi su predali zahtjeve a nisu dobili nikakav odgovor.

“Dok su bila vojna povjerenstva brže se dolazilo do ratnih puteva, dozvola, procjene radne sposobnosti. To se ne tiče novih invalida, nego je određen broj ljudi predao zahtjev za invalidnost i jako malo je toga došlo na red na komisiju.
Novi zakon se tiče uglavnom Narodne zaštite i dijela ljudi kojima nisu priznati dani koji im fale – bili su u postrojbi pa im nije pisan status, obično se radi o nekoliko dana. Neće tu biti inflacije branitelja, ali stvar je u tome da neće biti toliko papirologije i bit će brža prohodnost. No neće se smanjiti, kontrole su iste, samo je sad situacija takva da treba jako puno vremena da bi se došlo na red”, pojašnjava nam.

To potkrepljuje time da je i na vojnim komisijama velik dio ljudi dobivao negativna rješenja za invalidnost prouzročenu ratom, ali sad je to zapelo i rješenja se uopće ne donose.

“Dakle, vraćaju se vojna stručna liječnička povjerenstva koja procjenjuju prvostupanjski dio, onda ide drugostupanjski, sve po zakonu. Usto, direktno šalju gdje treba sve papire i ne treba ih nositi na komisiju nego to rješava mirovinsko a podnositelj dolazi pred komisiju samo kako bi provjerili njegovo zdravstveno stanje”, kaže nam.

Problem sa stručnim procjenama u zdravstvenim ustanovama su, kako je obrazložio i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, nedostatak liječnika, često upućivanja branitelja u udaljene bolnice jer one bliže ne raspolažu s ljudstvom i kapacitetima. Prosjek za rješavanje statusa iznosi otprilike godinu i pol, što Ministarstvo hrvatskih branitelja smatra neprihvatljivim, posebno zbog velike smrtnosti branitelja. Godišnje u prosjeku umre 4.600 hrvatskih branitelja, a tu je izrazito visoki udio hrvatskih branitelja koji su podnijeli zahtjev za rješavanje statusa HRVI, mada taj status nikada nisu dočekali, navodi Ministarstvo u obrazloženju zakona.

Trenutno ima 3.000 neriješenih predmeta ostvarivanja statusa HRVI-a, a tu su i postupci ostvarivanja socijalnih prava i prilagodbi prava iz mirovinskog osiguranja. Jasno je da sistem ne funkcionira kako je zamišljeno, a i iz te brojke od 3.000 jasno je da nas ne čeka poplava “novih invalida i branitelja”: Svi su ti zahtjevi već podneseni, i izmjene ne znače da će ih biti više, da će više ili manje njih biti prihvaćeno ili odbijeno, već samo – da će se stvari rješavati brže i bez onog “fali vam još jedan papir”, poručuju iz Ministarstva i Vlade.

Bitna je i promjena koja se tiče branitelja koji su otišli u mirovinu po općim propisima, čime je došlo do situacije da neki koji su dulje ostali u radnom odnosu imaju manju mirovinu nego što bi imali da su odmah otišli u braniteljsku mirovinu. Naime, dio njih koji su naknadno tražili rješavanje statusa je ostao bez dijela mirovinskih prava koja uživaju branitelji koji su se umirovili nakon stjecanja statusa. Dakle, tu se ne radi o novim braniteljskim mirovinama, nego o tome da će doći do povećanje mirovina onih koji su u mirovinu otišli po općim propisima jer im je tada ta mirovina bila povoljnija od najmanje braniteljske.

U novom Zakonu, također, ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene bit će moguće i za one koji imaju registrirano trgovačko društvo ili obrt. Naime, primijećeno je da dio socijalno ugroženih hrvatskih branitelja ne može ostvariti naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji niti jednokratnu novčanu pomoć zbog birokratskih problema, poput toga da imaju otvoren obrt, premda on bio i neaktivan ili preko njega ne ostvaruju nikakvu zaradu. Neki nisu mogli do jednokratne pomoći i zbog toga što su primali mirovinu od nešto preko tisuću kuna, nedovoljne za život, ali dovoljne da bude prepreka za druge vidove socijalne pomoći.

Izmjene se odnose se i na stambeno zbrinjavanje, pa će tako moći ponovo podnositi zahtjeve oni koji su bili odbijeni po prijašnjem zakonu. No, ni tu ne treba očekivati, kažu, neke velike promjene. Vlada je kategorična da se ne uvode nova prava za branitelje, već se olakšava pristup onim postojećim, te kako će se kroz tri godine rashodi Ministarstva branitelja povećati za 8,4 milijuna kuna zbog primjene novog zakona.

 

Autor: Mario Macan

Foto: snimka zaslona Zakon

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

Komentiraj

Najnovije